Paška čipka je jedinstveni rad vrijednih i vještih ruku žena iz grada Paga. Čipkarstvo je na čitavom mediteranskom prostoru vrlo staro. U gradu Pagu zabilježena je njena izrada već polovicom 15. stoljeća za potrebe ženskog i crkvenog ruha.
Paški tanac se izvodi uz pratnju gajda ili mišnjica. To je prikaz susreta djevojaka i mladića obučenih u narodnu nošnju koji plesom, pljeskanjem ruku i okretima privlače pažnju da bi na koncu zaplesali zajedno. Danas paški tanac izvode samo članovi KUD-a „Družina" u doba karnevala, tijekom ljetnih mjeseci u sklopu „Đira s KUD-om" te „Etno đira po gradu". Postoji i Veli tanac kojeg istovremeno plešu sve generacije s oko 40 parova.
Paško kolo se kolâ uz zvukove limene glazbe. Ono se igra tri posljednja karnevalska dana, u nedjelju, ponedjeljak i utorak na središnjem gradskom trgu.
Na predjelu Lokunja, u samom središtu grada Paga, nalazi se prirodno lječilište bogato taložnim blatom s visokim učinkom liječenja kod reumatskih i raznih dermatoloških oboljenja.
Suhozidi i meje su važan dio paške prošlosti i vječni spomenik teškog života paškog težaka koji ih je stoljećima gradio i održavao. Po dužini očuvanih suhozida, od oko tisuću kilometara, otok Pag je jedno od najbogatijih područja takve izgradnje u Hrvatskoj.
Paška narodna nošnja se odlikuje posebnom ljepotom te je poznata diljem Europe. Kad se govori o paškoj nošnji, prvenstveno se misli na starinsko žensko ruho, posebno na čipku izrađenu na podlozi (nitima), košulje i pokrivalo za glavu pokrivacu.